JEDNA ŠANSONA Iza klaustrofobične zavese igram žmurke sama sa sobom na belom zidu crtam ti rogove i jedem tvoje udove rastanak je fizički bol KLOVN jašem svoje snove odevena u svet koj mi je poklonila tvoja... Continue Reading →
Sa vrha palme prezreo,skupljam snagu za pad Svijam je do zemlje i odapinjem se na još jedan samotni otok samonikli a ona napuklog srca kao sušna zemlja u vatrenoj srži ga taji kao grešni had I tako sa jednog na... Continue Reading →
M. je žena s tri imena (i jednom glavom) Njena Narnia je iza slike s bombonjere (nemojte micati bombonjeru) Svi se zločini srca kriju iza slike s bombonjere (u pralinama je otrov za miše iz naših guša) M. misli da... Continue Reading →
Voljela bih znati Dokle sežu žice Kojima drhte moje Pjesme, jesu li nas Vezale? Nit od srca do srca? Voljela bih znati Jer, možda vežu nas Kao dva kraja gudala Nikad zajedno, A tijela im uvijek Zajednička melodija Bilo... Continue Reading →
Naprosto mi dođe da patetiziram o infrastrukturi provincijskih gradova o akceleraciji motora u pogonu i produktivnosti ruskih pisaca. Ako to nije najlakše na svijetu, predajem se. Mada noć zaista nikad nije imala ljepši Mostar. Mladić do mene cijelim putem suptilno... Continue Reading →
Opet si mi noćas Uzeo deku, Jednom ću se zbilja Smrznuti zbog tebe A ti nećeš ni skužit Do jutra U toj svojoj kukuljici A onda će već bit kasno, Plava ko štrumf, ko More, ko hipotermična Budala, Ma skoro... Continue Reading →
Pokušam li izbrisati z(a)grade u kojima s(ta)nuješ, ostaju samo (krh)kosti do kojih me naposlijetku i ozlijede kože svih tvojih žena (kao veliki nepismeni transparenti tržnog centra) što reklamiraju ljubav pod nazivnikom sline i pitaju zašto imam tako tužne oči.... Continue Reading →
O čemu misliti nedjeljom? Praznina se širi u koncentričnim krugovima, posežem za riječima, ali one su svuda oko mene. U meni, praznina. Sunčana vremena dječjih osmijeha i sretnih jutra povremeno mi bljeskaju u sjećanju kao pokvaren natpis za napušteni restoran... Continue Reading →
(mani se ženske srdačnosti i guste ljepote sapunastih ruku) praktična ljubav srlja sredinom jezika ne želim smijeh okrugla mentol leđa svrbež malog nožnog prsta (ne volim riječ svrab. sva je spolna i neuredna) pomoz-bog službe možda pućkati tatričko bilje... Continue Reading →
Noćas je Rusija naj(s)nježnija ispod tvoje kože. Ja s(ta)nujem na trinaestom katu jedine zgrade u njoj. Sjetna sam kroz jedanaest vremenskih zona. Ti staniješ u jedanaestoj, dva kata ispod mene, (predaleko da mi možeš donijeti lijek) a noćas sam prehladila... Continue Reading →
Zajutrilo se. Boginjalo. Posna juha užličena na štednjaku. Takva i emocija. H na prilaznim tabelama, u mlakim tanjurima. Jutro se po H poznaje. S tatom nisam posjetila Hroblje. Ni ono kad mu se namazilo Katkad se na grobičku češem do... Continue Reading →
Naša igra polako jenjava, a sasvim nam je svejedno. Zatrpani osjećajem sitosti na raskrižju izlizanog puta odlazimo u suprotnim smjerovima pogleda usmjerenog u daljinu očekujući zlatnu kišu i srebrna brda na kojima ćemo posaditi najbolje ostatke Sebe koji će potom... Continue Reading →
ideja je došla spontano ili možda iz potrebe; bilo kako bilo napravio sam još jednu kavu zapalio cigaretu i počeo sastavljati plan za zdraviji život. toliko o ideji toliko o meni toliko o ovoj situaciji. jebi se. Gašpar Fotografija: https://www.see.me/profile/mdujava77/post/3627786?tab=image
Na koljenima grebem zemlju koja će mi postati dom kad više ne budem mogao razvlačiti osmijeh ni bacati u podsvjest stvarnost od koje ne mogu pobjeći. Leći ću u tu jamu lišen svake ljepote hladnog tijela, leći ću u tu... Continue Reading →
Možda da sam malo starija Ili ti malo mlađi Ili da živimo u istome gradu, Možda da skinem pet kila I pustim kosu I da ti podšišaš tu svoju bradu, Možda da nam je Merkur U istoj kući, ili mjesec... Continue Reading →
ne-ma.net 