Pretraži

Magazin za književnost i umjetnost // Journal for literature and arts

Kategorija

Zanimljivosti

Zašto je vrijeme da dječje knjige počnemo doživljavati ozbiljno

I kao autor i kao akademik dječju književnost shvaćam ozbiljno – u pitanju je moj profesionalni raison d’être. Međutim, to ne znači da mislim da bi se o njoj trebalo raspravljati prigušenim tonovima, samo da je ne bi trebalo odbacivati kao nešto trivijalno. Nastavi čitati “Zašto je vrijeme da dječje knjige počnemo doživljavati ozbiljno”

Što se krije iza ljudskog apetita za autodestrukcijom?

Na početku svake nove godine ljudi se zaklinju kako će prestati s autodestruktivnim navikama poput pušenja, prejedanja ili pretjeranoga trošenja. Nastavi čitati “Što se krije iza ljudskog apetita za autodestrukcijom?”

U 17. stoljeću Hester Pulter se pitala: “Zašto moram zauvijek ostati sputana?” Sada su njene pjesme dostupne svima na internetu

1996. godine student imenom Mark Robson je pravio digitalni katalog knjižnice Brotherton Sveučilišta u Leedsu kada je otkrio nevelik rukopis na jednoj od polica. Nastavi čitati “U 17. stoljeću Hester Pulter se pitala: “Zašto moram zauvijek ostati sputana?” Sada su njene pjesme dostupne svima na internetu”

Znanost iza preokreta u zapletu: kako pisci iskorištavaju naš mozak

Nedavno sam učinila nešto što mnogi smatraju nezamislivim ili makar uvrnutim. Prije nego što sam pogledala film „Osvetnici: Rat beskonačnosti“ (Avengers: Infinity War), namjerno sam pročitala recenziju koja otkriva sve važne točke zapleta, od početka do kraja. Nastavi čitati “Znanost iza preokreta u zapletu: kako pisci iskorištavaju naš mozak”

Znanstvena fantastika je postojala u Srednjem vijeku – evo kako je izgledala

Znanstvena fantastika se možda čini izrazito modernom, no ovaj bi žanr zapravo mogao biti i nekoliko stotina godina star. Uzmimo za primjer stranu zelenu „djecu iz Woolpita“ koja su se pojavila u 12. stoljeću u Suffolku i koja su govorila jezikom koji nitko nije razumio. Nastavi čitati “Znanstvena fantastika je postojala u Srednjem vijeku – evo kako je izgledala”

Zašto su ‘Orkanski visovi’ Emily Brontë kultni klasik

Ništa vezano uz način na koji su 1847. godine prihvaćeni Orkanski visovi, prvi i jedini objavljeni roman Emily Brontë, nije ukazivalo na to da će postići svoj danas kultni status. Nastavi čitati “Zašto su ‘Orkanski visovi’ Emily Brontë kultni klasik”

Dvjesto godina Frankensteina i zašto je Mary Shelley bila mnogo više od zbroja dijelova svog čudovišta

Frankenstein ili moderni Prometej Mary Wollsonecraft Shelley objavljen je anonimno prije dvjesto godina, u siječnju 1818. Roman je u međuvremenu postao najanaliziranijim i najosporovanijim romanom svih vremena. Nastavi čitati “Dvjesto godina Frankensteina i zašto je Mary Shelley bila mnogo više od zbroja dijelova svog čudovišta”

Kongres ili o jednom zaboravljenom bendu

Koliko pjevača ili bendova ostavi traga s malim opusom, godinama nakon što prestanu s radom? Recimo, s jednim albumom? Jako malo, čini se. U svjetskim razmjerama može se govoriti o Derek and the Dominoes, The La’s, Lauryn Hill i drugim, manje poznatim imenima. U ex-yu, vjerojatno će vam prvi na pamet pasti Šarlo akrobata. Nastavi čitati “Kongres ili o jednom zaboravljenom bendu”

Evo zašto je Kraftwerk najutjecajnija grupa svih vremena

Je li Kraftwerk utjecajniji od Beatlesa? Teško je odlučiti se, iz očitih razloga. Beatlesi su bili briljantni, revolucionarni i jako utjecajni. Međutim, nakon samo sedam godina genijalnog rada i slave bend je bio potrošen, i raspao se. Kraftwerk, s druge strane, još uvijek postoji i ide im odlično čak i u 47. godini rada. Imaju i novi album – zapravo osam novih uradaka, a idu i na prvu turneju po Britaniji nakon četrnaest godina. Nastavi čitati “Evo zašto je Kraftwerk najutjecajnija grupa svih vremena”

Nastavi čitati

Jugoslavija: izgubljena država

“Odakle si?

Iz Jugoslavije.

Zar takva država postoji?

Ne, ali sam ipak otamo.” Nastavi čitati “Jugoslavija: izgubljena država”

Bez Shakespearea, književnost bi izgledala potpuno drugačije

Prije četristo godina, čovjek po imenu William Shakespeare najvjerojatnije je umro u gradiću Stratford-upon-Avon u dobi od (otprilike) pedeset i tri godine. Osim ovih činjenica, većina onoga što znamo o najpoznatijem dramatičaru otvoreno je za raspravu, uključujući i pitanje koliko od drama koje mu se pripisuju je zapravo i napisao. Nastavi čitati “Bez Shakespearea, književnost bi izgledala potpuno drugačije”

Vitez crne psovke u Barceloni

Moguće je da o Janku Poliću Kamovu ne znate mnogo. Možda znate da je u pitanju hrvatski pjesnik s početka 20. stoljeća, da je umro mlad. Možda su se njegov jedini roman ‘Isušena kaljuža’ ili neka od pjesama našli na popisu vaše srednjoškolske lektire koju jeste ili niste i pročitali. Ako ste u zadnjih deset godina pristupali državnoj maturi ili polagali prijemni na nekom od filozofskih fakulteta u Hrvatskoj, zasigurno vam ‘Tragedija mozgova’, ‘Mamino srce’, ‘Ištipana hartija’ i ‘Ecce Homo’ zvuče poznato. Nastavi čitati “Vitez crne psovke u Barceloni”

Mecal 2016: Focus Croacia

U ožujku ove godine održao se u Barceloni godišnji festival kratkog i animiranog filma  Mecal, osamnaesti po redu. Kao i svake godine, osim četiri službene kategorije u kojima su se pristigli filmovi natjecali (Internacional, Documental,  Animacion, Oblicua), postojao je i tzv. ‘paralelni program’ u kojem su prikazivani filmovi odabrane gostujuće zemlje. Ove godine je to bila Hrvatska. Nastavi čitati “Mecal 2016: Focus Croacia”

Najava: Časopis ‘Poezija’

Odlične vijesti odmah na početku 2016. godine:  regija će uskoro biti bogatija za još jednu književnu platformu, časopis Poezija na čiji se prvi natječaj prijavilo tristotinjak mladih pjesnika.

Nastavi čitati “Najava: Časopis ‘Poezija’”

Napravi besplatnu web stranicu ili blog na WordPress.com.

Gore ↑