Pretraži

Magazin za književnost i umjetnost // Journal for literature and arts

Kategorija

Komentar

Rezignacija u kulturi

Uz povremene i prorijeđene desničarske ispade, hrvatskom kulturom posljednjih mjeseci vlada poprilično mirna i ustajala atmosfera. Problemi se gomilaju, a minimalna politička artikulacija izostaje: neki rade jer mogu, a drugi jer moraju. Nastavi čitati “Rezignacija u kulturi”

Oglasi

Odvjetak poetike egzistencijalnog beda

Apatridi i ostale čudne ličnosti (Treći trg/Srebrno drvo, Beograd, 2018.) prva je stihozbirka Lidije Deduš, pjesnikinje čija je naslovno evocirana bezdomnost ukorijenjena u iskustvu rata i izbjeglištva devedesetih. Pripadnica je književnog naraštaja koji reaktualizira ratnu tematiku, napose afirmirajući biografski ovjerenu dječju i adolescentsku perspektivu kao doživljajnu specifičnost pjesničkog ili pripovjednog subjekta. Nastavi čitati “Odvjetak poetike egzistencijalnog beda”

Kako potisnuti žensko pisanje: “Napisala je samo jednu dobru knjigu.”

Bila je otprilike 1971. godina kada sam u okviru kolegija o ženskim studijima držala predavanja o Charlotte Brontë i odlučila umjesto Jane Eyre koristiti njenu knjigu Villette. Nastavi čitati “Kako potisnuti žensko pisanje: “Napisala je samo jednu dobru knjigu.””

Publici nema tko da piše

Trend je itekako uočljiv: književni festivali su postali STEM festivali. Valjda je književnost sama po sebi predosadna. Nastavi čitati “Publici nema tko da piše”

Poetičko-stilske koordinate Monike Herceg

(Monika Herceg, Početne koordinate, Goranovo proljeće, Zagreb, 2018.)

Za Moniku Herceg, studenticu fizike i prošlogodišnju dobitnicu Gorana za mlade pjesnike, znanost i poezija se dotiču u jednoj točki – obje se bave kozmičkim. Nastavi čitati “Poetičko-stilske koordinate Monike Herceg”

Nihil sub sole novi: O poeziji digitalnog doba

Ako je slavni adept i prorekao da poeziju će svi pisati, danajsko doba zasigurno prepoznaje drugu krajnost tog prokletstva – pjesništvo kome je perfekcionizam mana, a manjkavost opsesija sada ne biva ništa drugo do vrsta asocijativnog pisanja koje se otrglo kontroli. Nastavi čitati “Nihil sub sole novi: O poeziji digitalnog doba”

Poezija nikada nije bila popularnija, no nisu svi pjesnici sretni zbog toga

Pjesnici se često šale da nikada nije dobro kada poezija završi u vijestima. Od  skandala izazvanih plagiranjem do kontroverzi oko dodjela nagrada, povremenim bi se čitateljima moglo oprostiti ako pomisle da takozvani “pjesnički svijet” postoji u stanju trajnog ogorčenja. Nastavi čitati “Poezija nikada nije bila popularnija, no nisu svi pjesnici sretni zbog toga”

Recenzija: Feministička i queer čitanja popularne kulture

Feministička i queer čitanja popularne kulture, zbornik radova (Udruga LibertaMo, Mostar, 2017., uredili Ivan Šunjić i Anita Pajević)

 

Popularna kultura može biti sve i ništa. Popularnim bi se po nekom trećerazrednom značaju moglo označiti sve ono što se sviđa većini ljudi, što je zapravo načelno za prijedlog dao već Raymond Williams 1976. godine. Nastavi čitati “Recenzija: Feministička i queer čitanja popularne kulture”

David Bowie, romantičar novoga doba i suvremeni Lord Byron

Prije svoje smrti u siječnju 2016. Bowie je bio općenito smatran jednim od iskonskih rock-zvijezdi modernog doba. Prodao je milijune albuma, osvojio nebrojene nagrade i utjecao na vojske sljedbenika. Nastavi čitati “David Bowie, romantičar novoga doba i suvremeni Lord Byron”

Kazuo Ishiguro: internacionalni pisac i književni laureat

Kazuo Ishiguro je proglašen dobitnikom Nobelove nagrade za književnost u oktobru ove godine. Nakon prošlogodišnje burne dodjele Bobu Dylanu, književni kritičari su prognozirali da će se ovaj put igrati na sigurno. Prognoze su govorile o popularnom, mainstream piscu (muškarcu) iz Europe, no, zanimljivo, Ishigurovo ime nije spominjano. Nastavi čitati “Kazuo Ishiguro: internacionalni pisac i književni laureat”

Zazivanje tople kiše

(Irena Matijašević, Kao kiša, Hena com, Zagreb, 2017.)

Priča o emocijama i načinima njihova prosuđivanja, emocionalnim sukobima, strastima, željama i htijenjima kao temeljima našega viđenja stvarnosti te nužnosti iznalaženja modela za propitivanje, liječenje i modificiranje struktura složenog emocionalnog svijeta započinje vjekovima prije rođenja moderne psihoanalitičke teorije i prakse. Nastavi čitati “Zazivanje tople kiše”

Pripovjedno i lirsko – nad pjesničkom zbirkom ‘Neće biti djece za rat’ Dijale Hasanbegović

Piše: Ivan Šunjić

 

Dijala Hasanbegović spisateljica je čije se višegodišnje djelovanje u bosanskohercegovačkom javnom prostoru paralelno odvija u tri sfere – novinarskoj, kritičarsko-esejističkoj i književnoj. Nastavi čitati “Pripovjedno i lirsko – nad pjesničkom zbirkom ‘Neće biti djece za rat’ Dijale Hasanbegović”

Kako tumačiti poeziju: smrt poezije ili smrt forme?

Da bismo uopće došli do problema koji se naslovom sugerira potrebno je prije svega definirati poeziju. Nastavi čitati “Kako tumačiti poeziju: smrt poezije ili smrt forme?”

Kako čitanje fikcije može studentima pomoći u razumijevanju stvarnoga svijeta

Stvarni svijet često se doima iznimno kompliciranim. Književnost tu može pomoći, između ostalog i sveučilišnim studentima. Tečajevi komparativne književnosti mogu dati dodatne uvide u ono što studenti proučavaju tako što će im ukazati na nove, drugačije perspektive. Kako npr. oni koji studiraju političke znanosti mogu istinski pojmiti užas diktature? Nastavi čitati “Kako čitanje fikcije može studentima pomoći u razumijevanju stvarnoga svijeta”

Andrić u Mostaru

Kako zloupotrijebiti književno djelo velikog pisca zarad najprizemnijih ideoloških ciljeva? Ili: kako iskoristiti pisca za najvulgarnija dnevno-politička prepucavanja? Nastavi čitati “Andrić u Mostaru”

Predstavljanje: Strane

Portal za književnost i kulturu Strane je nastao prije malo više od dvije godine kao rezultat druženja nekoliko mostarskih književnika, a na inicijativu Almina Kaplana. Ideja je bila da pokušamo sa drugima podijeliti naše razgovore, razmišljanja i sudove o književnosti. Nastavi čitati “Predstavljanje: Strane”

“Cosmo” i četvrti val feminizma

Novi broj Cosma za studeni 2016. sadrži članak “Kako je feminizam postao HOT” o četvrtom valu feminizma u kojem će, prema prognozama uredništva, biti “jako zabavno i hot”. U najavi stoji da je “riječ na F opet […] svima na vrhu jezika, ali ovaj put s nešto više seksepila, zabave i motom fucking fabulous”, a najljepša je vijest, kako kažu, to što “u četvrtom valu feminizma sudjeluju i muškarci”. Ako vam je to što ste upravo pročitali dovoljno da zatvorite ovaj tekst i nastavite skrolati po news feedu, razumijem, ali svejedno bih voljela da još malo izdržite sa mnom. Nastavi čitati ““Cosmo” i četvrti val feminizma”

E(ste)tika osluškivanja – uz pjesnički prvijenac Anite Pajević

Mostarska pjesnikinja Anita Pajević već je nekoliko godina prisutna na našoj književnoj sceni. I prije nego što su se počele nazirati konture njezina prvog pjesničkog rukopisa, ovjenčanog nagradom Mak Dizdar na prošlogodišnjoj književnoj manifestaciji Slovo Gorčina, ova se pjesnikinja periodično oglašavala u različitim publikacijama. Nastavi čitati “E(ste)tika osluškivanja – uz pjesnički prvijenac Anite Pajević”

Tretman književnica u regiji: teror epske naracije u nacionalnom kanonu

Kakav je status žena, književnih autorica unutar književnog kanona u regiji, zašto spisateljice u ovom dijelu Europe još uvijek rijetko dobivaju prestižne književne nagrade, te zašto još uvijek u ulogama autora, urednika i selektora nagrada ovim kulturnim poljem dominiraju muškarci; sve su to teme o kojima kao autorica i novinarka godinama razmišljam, naslućujući razloge za takvo stanje stvari.

Nastavi čitati “Tretman književnica u regiji: teror epske naracije u nacionalnom kanonu”

Kad kultura postane politika

Naviknuti smo na priču o globalizaciji i ekonomiji, na priču kako i jedna i druga utječu na naše navike, potrebe i kulturu. Međutim, rijetko mislimo o ekonomiji i kulturi kao o dva elementa koji se međusobno prožimaju. Nastavi čitati “Kad kultura postane politika”

O gradu

Iz zraka, 1000 metara iznad tla, prizor i nije za pamćenje. Očekivala sam vrckavu igru svjetla, milion odbljesaka na visokim, staklenim fasadama, a dobila sam nepreglednu tmušu malih, sjevernoameričkih gradova čudnovatih imena i žmirkavi sjaj signalnih lampica na aerodromu utonulom u drijemež jednog beznačajnog četvrtka. Pada blaga, nesigurna kiša. Radnici u narandžastim prslucima mašu prema avionu poput utopljenika. Nastavi čitati “O gradu”

Blog pokreće Wordpress.com.

Gore ↑